Ne zna se kada je prvi cirkus postio Bečej, a bilo ih je. Da li je manifestacija u klasičnom smislu, nije, ali sredinom prošlog veka to je bila zabava koja se očekivala preko cele godine. Deca su ih obožavala, a istina je da je mnogima bilo žao napaćenih životinja. Eto, nemajući gde, smestili smo ovu izvanrednu fotografiju i ništa manje goru priču ovde.
Cirkuska parada ulicama Bečeja. Prema maglovitim izvorima fotografija je snimljena krajem 1960-ih. Ne znam koji je cirkus u pitanju, niti se sećam ove parade.
Trivija: negde sredinom 1990-ih slavna Moira Orfei je sa svojim cirkusom boravila u Bečeju. Gotovo svaki dan je sedela u Vetrenjači ispijajući espreso. Prenaglašeno našminkana, ličila mi je na neku egzotičnu ribu koja je greškom doplivala Tisom. Svejedno, bila je ljubazna i privlačila poglede. U Italiji je bila veoma popularna. Igrala je u preko 40 filmova sa velikim zvezdama - Marčelom Mastrojanijem, Totom, Ninom Manfredijem i Ugom Tonjacijem.
Tekst objavljen na FB stranici Tvoj, moj, naš Bečej,
Goran Crnojački
Foto: Boris Lozanov
Moira Orfei u vreme najveće slave. Foto Il Manifesto.
Međunarodni „Bečej folk festival“ organizuje se od 2016. godine. Prvi festival je organizovan skromno, i održan je samo 13. avgusta. Na njemu su učestovali folklorni ansambli iz Meksika, Turske republike Severni Kipar. Pored domaćina KUD“Đido“, Srbiju je predstavljao i bečejski MKD“Petefi“, koji zajedno sa domaćinom redovno nastupa na festivalu. Prisutni gledaoci su uživali u nastupima gostujućih i domaćih ansambala. Gostujući ansambli su pred odlazak iz Bečeja, iskazali veliko zadovoljstvo sa prijemom i boravkom u gradu. Visoke ocene gostiju, uticale su na rukovodstvo da od naredne, 2017. godine, organizuju festival tradiconalano. Festival se od te godine održava od 13-16. avgusta. Prva dva festivala na Trgu oslobođenja u Bečeju pratilo je nekoliko hiljada stanovnika Bečeja. Velika posećenost kao i dobra organizacija doprinela je da se od 2018. godine festival nađe na mapi Nacionalne sekcije Međunarodnog saveta organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture (CIOFF), od 2019.godine pokrovitelj festivala je UNESKO.
Međunarodni savet organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture (CIOFF), osnovan je u Konfolensu (Francuska) 1970. godine. Cilj saveta je unapređenje festivala folklora širom sveta, ujednačavanje uslova koje treba domaćin festivala da obezbedi gostujućim ansamblima (ishrana, smeštaj, prevoz). Nacionalna sekcija CIOFF osnovana je 1995. godine, čiji je član i KUD „Đido“.
U predhodnih devet godina na „Bečej folk festivalu“ nastupili su izvođači sa tri kontinenta: Afrika( Egipat), Južna Amerika (Peru, Meksiko, Kolumbija, ) i iz Evrope (Rumunija, Mađarska, Slovenija, Severna Makedonija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Grčka, Rusija, Gruzija, Španija, Francuska, Turska, Slovačka). Pored domaćina, KUD „Đido“ Srbiju su predstavljali, KUD „Stanko Paunović“, KUD „Sonja Marinković“, KUD „Svetozar Marković“, KUD „Pasjanka“, MKD „Petefi“ i nacionalni ansambl „Venac“. Dugo će se prepričavati nastup ansambla iz Egipta, kad je njihov solista sam igrao nepunih devet minuta i pred kraj nastupa raširio zastave Egipta i Srbije. (SLIKE SA NASTUPA- ako možeš napiši ispod slike iz koje su države).
Jubilarni deseti festival po kvalitetu i atraktivnim izvođačima nije zaostao za predhodnih devet. Na njemu su nastupili ansambli iz Bolivije, Gruzije, Italije, Kameruna, Mađarske, Perua, Ruminije, Hrvatske i Španije, kao i domaćin KUD „Đido“.
Dragiša Slavić
Uz minimalne redakcijske izmene preuzeto iz Bečejskih dana broj 769 od 23.08.2025. godine.
Foto: Justin Laslo.
Meksiko.
Foto: Justin Laslo.
Rusija.
Najradosniji hrišćanski praznik, Vaskrs, koji predstavlja pobedu života nad smrti, KUD „Đido“ obeležava „Dečijim uskršnjim festivalom.“ Prvi festival je održan 2018. godine. Na festivalu tradiconalno nastupaju dečiji ansambli KUD „Đido“, KUD „Đeram“ Bačko Gradište, KUD „Lole“ Bačko Petrovo Selo, KUD „Novak Radonjić“ Mol, i mnogi drugi ansambli.. Svrha, festivala je, da se najmlađi predstave publici i da steknu potrebno iskustvao za nastupe u prvom izvođačkom ansamblu.
Dragiša Slavić
Uz minimalne redakcijske izmene preuzeto iz Bečejskih dana broj 769 od 23.08.2025. godine.
Foto: Justin Laslo.
Dečiji ansambl KUD "Đido".
U želji da gledaocima približi pevačko nasleđe srpskog naroda KUD „Đido“ je 2025. priredio prvi pevački sabor „Putovanje kroz tradiciju-zvuci korena“. Cilj sabora je očuvanje, negovanje i predstavljanje bogatog nasleđa muzike različitih krajeva Srbije. Gost na Saboru bio je istaknuti muzički pedagog prof. dr Dimirije Golemović. Profesor Golemović je na kraju programa savetovao je sve učesnika kako i na koji način da svoje izvođenje podignu na viši nivo. Na prvom saboru učestovali su, pored ženske pevačke grupe „Bereginje“ KUD „Đido“, pevačke grupe : „Prelo“ Čurug, KUD „Svetozar Marković“ iz Novog Sada, pevačka grupa „Brankovo kolo“ iz Sremskih Karovaca, i pevačka grupa Filipa Jovića Vujakovića. Žensku pevačku grupu „Bereginje“ uspešno vodi Stefanija Lazić.
Dragiša Slavić
Uz minimalne redakcijske izmene preuzeto iz Bečejskih dana broj 769 od 23.08.2025. godine.
Foto: Justin laslo
U Mađarskom kulturnom društvu „Petefi Šandor u Bečeju po devetnaesti put organizovan je Susret narodnog stvaralaštva „Ričaj”. Ova tradicionalna manifestacija za clj ima da dečijim i omladinskim ansamblima, pevačima i solistima narodne muzike omogući da predstave svoj rad i stvaralaštvo, kao i da se međusobno druže.
Na dvodnevnoj manifestaciji u okviru gala programa, pored domaćih grupa, predstavili su se i gosti iz Novog Sada, Sente i Mađarske, ali ni ove godine nije izostalo veče cimbala sa poznatim umetnicima ovog instrumenta, koncerti, radionice rukotvorina, vašar, igraonice, časovi narodnih igara i pesama, promocija narodnih instrumenata, kao ni narodne bajke.
Manifestacija nije takmičarskog karaktera, tako da su izvođači mogli bez napetosti i treme da predstave svoje umeće u igranju foklora i pevanju narodnih pesama svojim vršnjacima i publici, rekao je Balaž Česak, organizator Susreta narodnog stvaralaštva „Ričaj”.
Pokrovitelji ovogodišnjeg Susreta narodnog stvaralaštva „Ričaj” su Nacionalni fond za kulturu iz Budimpešte, Opština Bečej, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine, Fond „Čori Šandor” i štamparija „Luks” iz Bečeja, dok je suorganizator Mreža kuća tradicije – Vojvodina.
Izvor: TV Bečej 22.11. 2022.
Izvor Sofija Stanisavljev
Foto: privazni arhiv Sofije Stanisavljev. Organizatori I susreta Petrovih Sela: Stevan Nenadov;Iboja med. sestra, Neško Šorak; Obrad Rodić .