velikomučenik Georgije iz Bečeja zabeležio je lep uspeh na premijernom nastupu 11. majskih muzičkih svečanosti u Bijeljini. U konkurenciji devet kamernih horova osvojili su zlatnu medalju sa 92,5 boda i najavili nove uspehe u takmičarskoj sezoni.
- Ovog puta nastupili smo sa 22 pevača u konkurenciji kamernih horova iz Banja luke, Bijeljine, Kule, Kragujevca, Novog Sada, Požarevca, Subotice i Šamca. Žiri nas je proglasio najboljima i veoma smo ponosni na priznanje, pogotovo što smo prvi put učestvovali na ovom renomiranom takmičenju - rekla je dirigent pobednika horskog natpevavanja u Bijeljini Danica Ružička.
Horsko pevanje ima dugu tradiciju. Srpsko crkveno pevačko društvo u Bečeju je osnovano 1878. godine i dugo je bilo među najboljima u Vojvodini, ali je iz ideoloških razloga ukinuto posle Drugog svetskog rata. Pre decenije i po obnovljen je rad crkvenog hora pod vođstvom dirigenta Danice Ružičke.
- Neće nam promaći jubilej od 15 godina uspešnog rada obnovljenog crkvenog hora, koji ćemo obeležiti krajem ovog ili početkom idućeg meseca celovečernjim koncertom uz učešće najmanje još dva hora sa strane. Dodao bih da smo, u međuvremenu, oformili i Dečiji ckveni hor s kojim radi Senka Jovanović - rekao je sveštenik Srpske pravoslavne crkve.
Webinfo od 15.maja 2012. godine.
vodi nastavnica Otilija
A megboldogult Simovics Ferenc szervezte meg a kultúrkör színtársulatát egy 33 tagú zenekarral, még süllyesztő is volt. A zenekar miatt hazajárt Óbecsére Balázs Rudolf, aki Moszkvában David Ojsztrahnál tanult hegedülni és a belgrádi filharmonikusok koncertmestere volt, hazajárt Verebes István, a belgrádi rádió szórakoztató zenekarának a hangversenymestere is, és én kölyökként velük muzsikálhattam! A János vitézben pedig a Kovács Vera volt a királylány! Nagy szerelmem volt a zene, a zeneiskola 6 évét 3 év alatt végeztem el, de rájöttem, hogy a festészetben, amit egészen ösztönszerűen éltem meg, tehetségesebb vagyok.
Viktor Škrabanj
Objaveljno u Bečejskim danima 27.06.2022.
Bavljenjem planinarstvom u Bečeju ima drugu tradiciju. Počeci datiraju između dva rata. Na ideju Središnje uprave Planinarskog društva “Fruška gora“ iz Novog Sada 1932 . godine osnovana je podružnica tog društva u Bečeju.
Velik doprinos u osnivanju podružnice dali su Borivoj Petljanski direktor filijale „Putnika“ u Bečeju i Jelkić Dušan učitelj iz Bečeja koji je u međuratnom periodu bio sekretar Društva. Podružnica je prestala sa radom 1941. godine nakon ulaska u Bečej mađarske okupatorske vojske.
Jedan broj bečejskih skojevaca je 1940. godine bio upućen na logorovanje na Testeru kod Čerevića. Da tadašnja vlast ne bi shvatila da su na Testeri “opasni elementi” logorovanje je organizovano pod okriljem Društva ”Fruška gora” kojim je rukovodio Branko Bajić. ( Vida Brčin “Više od života” Bečej ,1978. Str 86)
Posle rata, osnivački sastanak je održan 12. novembra 1951. Inicijativu za formiranje društva dali su đaci Gimnazije i Srednje ekonomske škole u Bečeju. Prvi predsednik , novoformiranog društva “Triglav”,je bio Alija Šabović a sekretar Dušan Jelkić. Alija Šabović je kao i Jelikić pre rata bio planinar. Planinarsko društvo “Triglav”je bilo član Planinarskog odbora Vojvodine sa sedištem u Novom Sadu. Oktobra 1951. osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje Društva planinara. Tokom 1954. godine dolazi do kratkog prekida rada Društva. Sledeće 1955 izvršena je reorganizacija Društva. Izabranovo je novo rukovodstvo. Rukovodeći organi su Upravni i nadzorni odbor. Planinarski podmladak je obuhvatao sve mlađe od 16 godina. Od 6-10 članova činili su grupu. a 4-6 grupa družinu. Grupe su nosile nazive biljaka ili životinja, a družine imena planinskih vrhova. Na čelu svake grupe nalazio se stariji član podmlatka sa zvanjem mlađeg izviđača. Društvo je 1955. godine imalo 105 članova, a 1959. 196. Planinarsko društvo se najvećim delom finansiralo od članarine. Članovi Društva su pohađali i smučarski kurs. Početkom 1959. godine Društvo postaje član Sreske planinarske organizacije u Vrbasu. Članstvo u Sreskoj planinarskoj organizaciji je zadržalo sve do ukidanja sreza u Vrbasu. Planinarsko društvo je organizovalo velik broj pohoda na teritoriji Vojvodine: Fruška gora, Palić, Batina, Vršački breg, Titelska visoravan.
Tokom šezdesetih godina XX veka planinarsko društvo “Triglav” prestalo je da radi.
Izvor:
1.Istorijskih arhiv Senta, Odelenje za arhivsku građu Bečej, Fond 202
Objavljeno na stranici Udruženje građana DUD Bečej,.24.10.2020.
Literatura:
1.Vida Brčin “Više od života” Bečej, 1978.
Dragiša Slavić